Čitanja: 2Ljet 36,14-16.19-23; Ps 137,1-8; Ef 2,4-10; Iv 3,14-2

Upravo tako se od davnina naziva današnja 4. korizmena nedjelja. Ime je dobila po uvodnom stihu svete mise: “Laetare Jerusalem” – “Raduj se, Jeruzaleme!” Ozbiljnost korizme je prekinuta. Iščekivanje Uskrsa, najvećeg blagdana kršćanstva, opipljivo je.

“Gaudete cum laetitia!” nastavlja početni stih svete mise.

Ova latinska dosjetka podsjeća na nedjelju Gaudete, treće došašće, koje je – kao i današnja nedjelja – nedjelja iščekivanja, a time i nedjelja radosti.

“Gaudete cum laetitia” je dvostruki opis radosti. Moglo bi se prevesti: “Radujte se od radosti!”

Bez obzira kako to sročili, poruka je važna. Pogađa nas usred korizme, točno između Čiste srijede i Uskrsa da čujemo poziv na radost! Uključimo se u veselje, pjesmu, slavlje u iščekivanju Uskrsa!

Korizma se u crkvenoj liturgiji naziva “uskrsno pokorničko vrijeme” .

Bližimo se Uskrsu, slavlju uskrsnuća i života. I danas pauziramo. Gledamo cilj ovog puta. Bliži se. Cilj je Uskrs. I to je razlog za sreću.“Laetare Jerusalem” – “Raduj se, Jeruzaleme!” Jeruzalem znači mi.

Zar se i priroda ovih dana ne raduje? Poljoprivredna i vrtna zemlja mirišu na proljeće. Visibabe cvjetaju, šafrani iz zemlje vire. Narcise cvatu. Uskoro će stabla magnolije biti u punom sjaju i procvatu.

Krist želi da njegova radost bude u nama. Njegova riječ nije prijeteća vijest, nego dobra vijest. Želi unijeti svjetlo i radost u naš svijet. Želi naše živote učiniti svijetlim, bogatim i sretnim.

Možemo se radovati jer je “Bog tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenog Sina za nas.” A za njega, Sina, kaže se: “Krist nas je ljubio i sebe predao za nas.” On je došao na svijet “ne da osudi svijet, nego da ga spasi . ” Bog: ne Bog osvetnik, već Bog spasitelj. Ne želi propast i uništenje, nego spasenje i život.

Evanđelje nedjelje “Laetare” , govori o beskrajnoj Božjoj ljubavi prema nama ljudima. Nitko nije isključen iz ove ljubavi, čak i ako znamo da je ne zaslužujemo, jer su naša vlastita ljubav i sva naša volja i djelovanje uvijek slabi, krhki i manjkavi. Ali Božja je ljubav veća od naših slabosti i svih naših propusta. Božja ljubav veća je od svake krivnje.

Isusove raširene ruke na križu znak su njegove ljubavi. Isusovo probodeno srce znak je njegove ljubavi!

Pročitao sam jedan natpis pored križa: “Učinio sam to za tebe! Što ti činiš za mene?”

Božja ljubav zove našu ljubav. Isusovo srce zove naša srca! Na kalendaru pronašao sam riječi: “Svakodnevni oblik ljubavi je strpljenje, najviši oblik je opraštanje.”

Ne zaboravimo da kada volimo svoju sestru, svog brata, to je ljubav prema Bogu. Ne sudi, nego opraštaj, to se odnosi i na nas. Budite strpljivi, prakticirajte ljubav, budite spremni oprostiti! Ili kako reče sveti don Bosco:

“Budi sretan, čini dobro i neka vrapci cvrkuću.”